
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Svetog Kirjaka, u narodu poznat i kao Miholjdan. Prema narodnom verovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i verski praznik poznati su kao Miholjsko leto.
Sveti Kirjak je rođen u Korintu krajem četvrtog veka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina. Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gde je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu. Boravio je u više manastira gde se, posvetivši se hrišćanskoj veri, i borio protiv jeresi.
Na Miholjdan po narodnom verovanju ne treba obavljati kućne poslove, usisavati, spremati i slično. Ovo verovanje se uvrežilo u narod verovatno zbog toga što napolju treba posvršavati sve one poslove koji ne mogu da čekaju zimu.